Ubrzo slavimo najveći kršćanski blagdan, dan uskrsnuća Isusa Krista. Uskrs se svake godine slavi na različiti datum, ali to je uvijek jedna od nedjelja između 22. ožujka i 25. travnja. Priprema za Uskrs traje 40 dana i završava na nedjelju prije Uskrsa – Cvjetnicu, nakon čega započinje Veliki tjedan. Slavlje Uskrsa se veže uz različite simbole, a najpoznatiji su ukrašavanje uskršnjih jaja (pisanica). Drugi simboli su pilići, zečevi i slastice.

Ukrašavanje jaja (pisanica)

U mnogim zemljama pa tako i u Hrvatskoj je tradicija bojanje jaja tj. pisanica. Nekada su se ukrašavali prirodnim bojama kao npr. uz pomoć ljuske crvenog luka, cikle, špinata, međutim, danas se sve rjeđe održava takva tradicija. Također se ukrašavalo i slamom. Zanimljiv je i običaj „borbe jajima“ koji se održava u različitim krajevima Hrvatske. Jaja se udaraju jedno o drugo, a onaj čije se jaje nije razbilo na kraju natjecanja je pobjednik. Više o prirodnim načinima bojanja pisanica pročitajte u članku Uskršnja jaja s prirodnim bojamaU nekim dijelovima Hrvatske je pisanica bila i dar među zaljubljenim parovima pa postoji izreka „ovo se jaje za poljubac daje“. U Dubrovniku bi djevojke zaručnicima darivale jaja, a budućoj svekrvi bi ispekle pletenicu od tijesta.

Hrana

Uobičajeno je da se na Veliki petak posti što znači da se jedu nemasna jela te riba. Kontinentalni dio Hrvatske priprema jela kao npr. grah, kompote, tijesta sa orasima i makom te ribe šaran i štuku. Dalmacija, Istra i Primorje uživaju u plodovima mora i različitoj ribi. Običaj je da se jede tri puta u danu, jednom do sitosti te dva puta simbolično. Prije blagovanja se hrana odnosi na blagoslov u crkvu na uskršnju misu. Različita hrana se odnosi na blagoslov. U kontinentalnom dijelu Hrvatske je to bijeli kruh, u Dalmaciji sirnica, a u Primorju pinca. Na Uskrs se tradicionalno blaguje šunka, a često se ispeče kruh i neke druge slastice. Vjernici se okupljaju na Uskrsni ručak i slave blagdan u zajedništvu obitelji. Običaj je da je Uskrsni ručak obilan. U sjevernoj Hrvatskoj je glavno jelo kokoš, purica ili janjetina dok se na moru poslužuje najbolja bijela riba.

Uskrsni krijesovi (vuzmenke ili vuzmice)

Paljenje uskrsnog krijesa je u prošlosti imalo tradiciju seoskog okupljanja, pjevanja uskršnjih pjesama te u konačnici zajedničko slavljenje blagdana. Sve se to događalo oko vatre, svjetla – što je simbol Krista. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj na Veliku subotu prije bdijenja vjernici pripremaju vatri u to kresanjem kamena o kamen. Kad se vatra zapali, vjernici pale vlastiti komad drveta koji potom nose kući i na taj način prenose blagoslovljenu vatru.

Klepetaljke i čegrtaljke

Običaj izrade klepetaljki i čegrtaljki je jedan vrlo stari običaj raširen najviše na području srednje Dalmacije te u Konavlima. U različitim dijelovima Hrvatske se razlikuju a npr. na otoku Krku izgledaju tako da se na kraj oko 30cm duge drvene daske privežu metalne pločice koje vise o rubu i podizanjem i spuštanje proizvode snažan zvuk. A negdje su ih izrađivali tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale. Negdje su se umjesto crkvenih zvona koristile drvene čegrtaljke i klepetaljke.

Izvor slike: narodni.net

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here